Husein Našić iz sela Tomina, kod Sanskog Mosta, od djetinjstva se bavi izradom drvenih frula. Osim toga, aktivno svira ovaj duvački instrument i pravi je muzički virtuoz na njemu. Prisjeća se kako je frulu zavolio još u ranom djetinjstvu, kada je na grmečkim pašnjacima čuvao stoku, i ističe da je ona od tada njegov nerazdvojni životni saputnik.

"Ranim jutrom krenem s ovcama i sa sobom obavezno ponesem frulu. Dok ovce pasu travu, ja po čitav dan frulam i smišljam različite melodije. Čuju me i ostali pastiri, pa se pridruže i tako skupa frulamo sve dok ne padne noć", prisjeća se Našić. Ovaj neobični čovjek kaže da je najbolje životne i radne godine proveo na privremenom radu u Sloveniji, te da u toj zemlji danas žive i rade njegovi sinovi s porodicama.

"Radio sam u Jesenicama, u tamošnjoj željezari, i kad je pauza, izvadim svoju frulu i zasviram, a svi radnici se okupe oko mene. Vremenom sam postao poznat, pa su me rukovodioci stalno pozivali da sviram na proslavama i obilježavanjima važnih događaja", prisjeća se Našić. Kaže da je proteklih decenija nastupao na raznim muzičkim događajima oduševljavajući ljubitelje muzike svojim sviračkim umijećem. Ističe da ne postoje dvije identične frule i da se svaka razlikuje po zvuku koji proizvodi. Pojašnjava da, u zavisnosti od toga da li je kratka ili dugačka, ona proizvodi različite tonove.

"Što je kraća, ton je piskaviji, što je duža ton je niži", kaže Našić. Zbog toga uz sebe neprestano nosi torbu u kojoj se nalazi desetak različitih frula. Objašnjava da se najbolje frule prave od javora, jasena, oraha, šljive ili trešnje i da je za njihovu izradu potrebno potpuno suvo drvo. Ističe da se najčešće izrađuje iz jednog komada drveta.

"Drvo je prvo potrebno dobro osušiti, a nakon toga se buši i obrađuje na strugu, pa se uređuje, prave se šare i razni oblici, dok na kraju idu završni radovi malim ručnim alatima, tako da niti jedan proizvod nije isti i svaka frula je unikatna", dodaje Našić. Objašnjava da se ona sastoji od čepa na gornjoj strani, dok se na poleđini nalazi vjetrilo, otvor s oštrim bridom koji siječe vazduh stvarajući ton. Na dnu svirale nalazi se rupa koja se naziva odušak, a na prednjoj strani šest rupica pomoću kojih se proizvode tonovi.

Iako u poznim životnim godinama ima određenih zdravstvenih problema, Našić nas uvjerava kako je frula za njega najbolja terapija i da produžava život. "Bio sam kod ljekara i pitao ga da li je u mojim godinama štetno da se naprežem i sviram frulu. Rekao mi je: 'Huse, samo nastavi svirati, to je za tebe najbolja zdravstvena terapija'", sa smijehom priča ovaj simpatični starac. Ističe da uvijek voli zasvirati u društvu i razgaliti duše slušalaca, a ako mu se neko dopadne, obavezno mu pokloni frulu.

O fruli

Frula je duvački aerofoni instrument koji se pravi od jednog komada drveta. To je jednostavni narodni instrument cilindričnog oblika.

Izrada današnjih frula je prava majstorija. Prave se u različitim veličinama i štimovima, kristalno jasnog tona i intonacije. Princip dobijanja tona je takav da se duvanjem uzana vazdušna struja iz sviračevih usta upravlja u uski prorez (pisak ili labinu), gdje se razbija o oštru ivicu i dolazi do treperenja usljed dijeljenja vazdušnog mlaza na usni.

Zanimljivosti

Najstariji instrument

Smatra se da je frula najstariji i najmnogobrojniji instrument na svijetu. U raznim varijantama, veličinama i oblicima, nalazimo ih gotovo kod svih naroda planete. Istraživači su prije nekoliko godina našli najstarije poznate muzičke instrumente na svijetu dvije frule iskopane u pećini Gajzenklesterle na jugu Njemačke, stare više od 40.000 godina.

Frule su napravljene od kostiju ptice i mamuta, a potiču iz pećine koja sadrži dokaze o životu savremenog čovjeka na evropskom tlu. Naučnici su primjenom metode karbonske analize utvrdili da su instrumenti stari između 42.000 i 43.000 godina.

Panova frula

Grci su imali Panovu frulu. Prema grčkoj mitologiji, Nimfa Siringa, kćerka riječnog boga Ladona, ne želeći uzvratiti Panu ljubav i naklonost, skočila je u vodu i pretvorila se u trstiku. Pan je od trstike sebi napravio sviralu koju je po njoj nazvao siringa. Panova frula se sastoji od pet ili više međusobno povezanih cjevčica, koje su poredane postupno po veličini i širini. To je popularan narodni instrument i smatra se prvim usnim orguljama i pretečom današnjih orgulja i harmonika. Obično se izrađuje od bambusa ili trstike, ali koriste se i drugi materijali kao što su drvo, plastika ili metal.

(NEZAVISNE)