Drugi dan Vaskrsa poznat je kao Vodeni ponedjeljak. Prema narodnom vjerovanju, danas važi jedno važno pravilo – ako ga prekršite, sreća vas zaobilazi.

Drugog dana Vaskrsa, na Vaskršnji ponedjeljak, počinje takozvana Svijetla nedjelja koja se smatra produžecima Vaskrsa. Vrlo je raširen i naziv „Bijela nedjelja“, jer spada u „trapave sedmice“, tokom kojih se ne poste ni srijeda ni petak. Ova sedmica naziva se i Tomina nedjelja, nazvana po apostolu Tomi.

Vaskrs se slavi tri dana, pa su u kalendaru Srpske pravoslavne crkve crvenim slovom obilježeni i današnji Vaskršnji ponedjeljak i sutrašnji Vaskršnji utorak. Sva tri dana vjernici se tradicionalno pozdravljaju sa „Hristos vaskrse“ – „Vaistinu vaskrse“ i time nastavljaju da prenose radosnu vijest o Hristovom vaskrsenju koju je mironosicama na Hristovom grobu javio anđeo blagovjesnik Gavrilo.

Ko ne ispoštuje pravila, neće im ići u životu „kako treba“
Na Vaskršnji ponedjeljak se nastavljaju gozbe i veselja, nastavlja se hrišćanska radost. To je zapravo jedna jedina stvar koju pravi i iskreni vjernici nikako ne bi smjeli da zaborave da urade na ovaj dan. Dakle, da nastave da se vesele i tu radost podijele sa najbližima. Prema narodnom vjerovanju, oni koji se ogluše o ovo jednostavno „pravilo“ prkose Bogu i Hristu i neće im ići u životu „kako treba“. To je vrijeme kada se okuplja rodbina i iz udaljenijih krajeva.

U mnogim mjestima se organizuju litije, uključujući i manastir Hilandar. Tamo, rano izjutra, po završenoj službi u hramu, monasi izlaze iz manastirske porte, noseći crkvene predmete, na čelu sa ikonom Bogorodice Trojeručice. Krećući se laganim hodom u povorci, poju sve vrijeme tropare Bogorodici i obilaze mjesta: Krst cara Dušana, spomen mjesto Bogorodici podignuto na mjestu gdje je uginula mazga koja je donijela ikonu Bogorodice Trojeručice iz Jerusalima, kosturnicu gdje se čuvaju kosti upokojenih monaha, a onda se vraćaju u manastir i ponovo ulaze u hram.

Neženje biraju nevjestu
Što se tiče starih običaja, u nekim krajevima Vojvodine na današnji dan momci koji su za ženidbu u prijepodnevnim satima u fijakerima obilaze djevojke u selu koje su za udaju. Sa sobom obično vode i tamburaše ili sami sviraju poneki instrument, ali obavezan detalj je posuda sa vodom.

Kada dođu kod djevojaka, polivaju ih vodom, odnosno, prema narodnom vjerovanju, spiraju grijehe sa njih i spremaju da ih ožene. Što više vode potroše, to je veća šansa da su baš tu djevojku odabrali za buduću suprugu. Zbog ovog običaja vaskršnji ponedjeljak zove se još i vodeni ponedjeljak.

Glas Srpske